Oholost zatvara popis napasti koje je Evagrije definirao kao zle misli ili kao demone, a „na oholost boluje onaj, tko se udaljio od Boga i dobra djela pripisuje vlastitim snagama“ (De octo spiritibus malitiae, 17.). Jer ne samo da se…
„Acedija oslabljuje dušu, a oslabljenje [duše] nema nikakve veze s [čovjekovom] naravi” (De octo spiritibus malitiae, 13.) jer uzrokuje nesklad u samome čovjeku. Upravo zbog toga što demon acedije remeti i zbunjuje čovjekovu narav, Evagrije acediju također opisuje kao: „protivnika…
Evagrije govoreći o demonu žalosti nema na umu one Isusove riječi koje govore: „Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!“ (Mt 5,4), nego govori o žalosti koja udaljuje čovjeka od Boga i koja je protivna darovima Duha Svetoga kao što su:…
Srdžba, kako kaže Evagrije: „čini dušu divljom životinjom i tjera je da ustukne od svih susreta (…) Magla koja se diže potamni sunce, a pomisao na osvetu – usamljuje um (…) Oči nasilnika uznemirene su i krvave, zadržavaju se [kao]…
„Pohlepa je (…) bogatstvo koje se drži u zatočeništvu, [što je] svojevrsna nepravda” (De vitiis quae opposita sunt virtutibus, 3.). Zadnji demon koji napastuje požudni pokret duše je pohlepa. Čak i ljudi iz čistilišta koje susreće Dante, govore mu o…
„[Čovjek] ne može pasti u ruke duha nečistoće ako prethodno nije pao u [ruke] demona proždrljivosti“ (De malignis cogitationibus, 1). Tu misao Evagrije objašnjava na slijedeći način: „Stup miruje na temelju, a nečistoća na sitosti”(De octo spiritibus malitiae, 4.). Zla…
„Bojažljivoga vojnika potresa truba koja poziva na borbu, a proždrljivca kad je na vidiku post” (De octo spiritibus malitiae, 2). Demon proždrljivost je naizgled najprizemniji jer napastuje požudni pokret duše. Strategija iskušenja koju prije svega imaju demoni, jest da napast…
Ukratko predstavljajući Evagrijevu viziju čovjeka i svijeta, vidljivo je da on smatra, da je ljudski život podijeljen u dvije faze ili dva sloja. Prvi sloj ili faza je potreba čovjeka da se očistiti od zla, to jest, ne samo da…
Zahvaljujući svojoj bogatoj naobrazbi koju je stekao u djetinjstvu, a istovremeno živeći kao monah i prepričavajući vlastito iskustvo, Evagrije dobiva titulu filozofa pustinje, a zaslužna za tu titulu je upravo nauka o 8 logismoi. Odmah na početku dolazimo do problem…
Kao što sam naslov postavlja pitanje Možemo li griješiti mislima?, odgovor bi stoga bio zasigurno potvrdan, jer kako uči Katekizam Katoličke Crkve: „Grijehe možemo dijeliti na: duhovne i tjelesne grijehe, na grijehe misli, riječi, djela ili propusta“ (Katekizam Katoličke Crkve,…
Pavlini
Red Svetog Pavla
Prvog Pustinjaka
