Pavlini
Red Svetog Pavla
Prvog Pustinjaka
Dok su marni pavlini oporavljali svoje svetište i dok su gradili novi veliki samostan u Lepoglavi, zvučila je Hrvatskom bojna trublja. To je vrijeme kad slavni hrvatski junak Nikola Zrinski vojuje s Turcima i stvara najslavnija djela. Kako su Turci iz obližnje Kaniže često provaljivali u Hrvatsku, počne hrvatski ban Nikola Zrinski graditi novu jaku tvrđavu za obranu Hrvatske od Turaka. Dok su pavlini gradili samostan, gradio je Nikola Zrinski tvrđu Novi Zrinj u Međimurju, na utoku Mure u Dravu. Da kmetove oduševi na rad, sam ban je u tačkama vozio zemlju na nasipe. Tvrđa bude dograđena u kolovozu godine 1661. Ta je tvrđava Turcima bila trn u oku. Za to su više puta udarali na nju. Ali uzalud.
Godine 1662. pošalje sultan Muhamed IV. Veliku vojsku u Ugarsku. Dok je veliki vezir Ahmed Ćuprilić osvajao Nove Zamke, udario je kaniški paša na Novi Zrinj. Smatrajući Novi Zrinj branikom Hrvatske, digne ban u Hrvatskoj pučki ustanak. Po zaključku sabora morahu i svjetovni i duhovni velikaši poći s vojskom u boj. Ni pavlini nisu bili izuzeti. Revni lepoglavski vikar Jakob Solary, koji je baš dovršio obnovu crkve, koji je novim sjajem uredio glavni oltar i koji je dovršio gradnju sjevernog krila samostana, pođe s vojskom u boj protiv Turaka. Tako je u boj pošao i remetski vikar Jakob Jurišević. Junački ban svlada Turke, pa u kolovozu 1663. razbije vojsku kaniškog paše, te se s velikim plijenom vrati u Novi Zrinj. Junački se ponesao i banov brat grof Petar Zrinski. Bosanski paša Ali Čengić krene iz Like i Krbave s 8.000 Turaka prama Otočcu. Turci namjeravaju preko Hrvatske provaliti u austrijske zemlje. No Petar Zrinjski doznade za njihovu namjeru, te ih 17. rujna 1663. dočeka sa 4.000 Hrvata. U boju pade više od 1.000 Turaka, među njima i dva bega. Zrinski zarobi 8 zastava i 256 Turaka, među njima i Čengićeva brata.
Kako je bilo jasno, da će Turci godine 1664. nastaviti rat, sazove ban Nikola Zrinjski koncem 1663. hrvatski sabor u Varaždinu, koji se potrebnim zaključcima pobrine za obranu domovine. Složivši se s carskim generalom grofom Julijem Hohenloheom, krenu ban Nikola Zrinjski 20. siječnja 1664. na četovanje po južnoj Ugarskoj. Redomice su pali turski gradovi na lijevoj obali Drave, a izgori do 500 turskih sela. Zrinski dopre do Osijeka, gdje spali dugi most na Dravi pet godina gradio je Sulejman taj most, dug 8.665 stopa i ukrašen tornjevima i utvrdama s obje strane, a Zrinjski ga za dva dana uništi. Ime Nikole Zrinskog proleti Europom. Turci ga prozvaše u svom jeziku Željezni kolac, narod ga prozove svojim Skenderbegom, papa Aleksandar VII. Posla mu na dar zlatom vezenu slik, francuski kralj Ljudevit XIV. Učini ga pairom Francuske i darova mu 10.000 talira, njemački ga knezovi primu za svog brata.
Gornji tekst izvadak je iz knjige K. Dočkal, Povijest pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi.
