Srce čovjeka i misli

Apoftegma:

Abba Kasijan reče učenicima: Nije moguće da misli ne uznemiruju um (srce); ipak, svatko tko se trudi može odlučiti hoće li ih prihvatiti ili odbaciti. Premda nastajanje misli ne ovisi u potpunosti o nama, u našoj je moći odbaciti ih ili ih prihvatiti. Kakve god misli bile, neke će uvijek pokretati naš um. Ipak, ne treba sve pripisivati napasti ili onim duhovima koji nam nastoje podmetnuti određene misli. Kada bi bilo tako, čovjek ne bi imao slobodnu volju, a briga za popravljanje vlastitoga života ne bi bila u njegovoj moći. Stoga tvrdim da u velikoj mjeri o nama ovisi hoćemo li poboljšavati kakvoću svojih misli; hoće li se u našim srcima rađati svete i uzvišene misli ili zemaljske i tjelesne. Zato marljivo čitamo i neprestano razmatramo Sveto pismo kako bismo svojemu pamćenju pružili duhovne sadržaje. Zato često pjevamo psalme kako bismo u sebi probudili skrušenost. Zato ustrajemo u bdjenjima, postovima i molitvama kako bi se umrtvljeni duh ne privezao uz zemaljske stvari, nego usmjerio pogled prema nebeskim stvarnostima. Kad bismo zanemarili ove vježbe, duh bi se zasigurno priklonio prljavštini poroka i pokorno se podložio utjecajima tijela.

Komentar:

Pustinjski su Oci u svojem nauku čovjekovo srce-um smatrali rajem (Edenom) u koji zmija nastoji prodrijeti putem misli i u njemu se nastaniti. Doista, iskustveno poznajemo tu promjenjivost srca.. Bog je naše srce stvorio dobrim. U to srce dolijeću različite misli koje svojom voljom puštamo ili ih odbacujemo. Postoji također i otvorena rana na srcu koja ne potječe od Boga. To je rana istočnoga grijeha. To je nezaštićeno mjesto kroz koje misli neprijatelja mogu doprijeti do našega srca. Nije svaka misao nešto loše, a još manje je sam proces mišljenja nešto loše. Problem prije nastaje kada se slici koja se pojavi u mašti odmah pridruži namjera da učinimo nešto neispravno. Prema Kasijanu, u velikoj mjeri o čovjeku ovisi hoće li se podložiti mislima ili će naučiti upravljati njima.

 

Apoftegma (grč. ἀπόφϑεγμα), kratka i sentenciozna izreka. Pustinjski oci poznati su po istovremeno jednostavnim, kratkim i dubokim uputama za duhovni život.