Prinos pavlina razvitku poljoprivrede i ljekarstva u Hrvatskoj

Pavlini su darovnim ugovorima i kupovinom stekli velike zemljištne posjede oko svojih samostana. Na tim su posjedima uzgajali različite ratarske kulture. U Remetama su, na primjer, uzgajali ječam, heljdu, proso, zob, kukuruz, raž, pšenicu i povrće, a bavili su se vinogradarstvom i voćarstvom. Glas o voćarstvu u nekim se krajevima, kao u Remetama i Kamenskom, zadržao u narodu do danas. Svaki je samostan morao imati i povrtnjak. Zna se da je u Olimju samostanski vrtlar imao i spremište za oruđe, čak i postoji i popis lopata i drugih vrtlarskih potrebština. Bosanska kruška stigla je u Hrvatsku zaslugom pavlina. Nacijepio ju je fratar Matej Torok kojeg su Turci, provalivši u Remete, odveli u ropstvo. Vratio se nakon 16 godina i odande donio grane plemenite kruške.

U Lepoglavi su uzgajali raž, proso, ječam, zob, heljdu, kukuruz, pšenicu i lan. Bavili su se također i vinogradarstvom, pčelarstvom, pravljenjem maslaca, pečenjem rakije te uzgojem pilića i purana. Slično je bilo i u drugim samostanima. Posebnu pažnju posvećivali se vinogradarstvu. Jedan od pavlina Andrija Matijašević, početkom 18. st. pokušao je obnoviti samostan na Gvozdu zasadivši nekoliko vinograda. Prihod vrta, vinograda i livada omogućio je obnovljenom samostanu da može uzdržavati tri redovnika i tri sluge.

Osim obaveze da imaju sobe za bolesnike, što je bilo predviđeno čak i pravilima reda 1270, pavlinski su samostani imali također i ljekarnu u kojoj su spravljali lijekove od različitih biljnih vrsta i drugih tvari, pa su ti samostani bili istodobno i prva ljekarne u Hrvatskoj. Iz zidnih slika u Olimju može se zaključiti da su se upotrebljavali bršljan, jabuka, mandragora i vinova loza i da su ljekarnici poznavali djela i recepture Eskulapa, Hipokrita, Dioskuridesa, Galena, Teofrasta i drugih. Uz ljekarnu se nalazila i posebna ćelija za brata laika koji se bavio ljekarništvom. U Svetom Petru u Šumi posljednji je ljakarnik Eugenije Klaus popisao kompletan inventar sa zalihom lijekova kada je 1782. ljekarna prodana.

Gornji tekst izvadak je iz članka I. Šugara, Prinos pavlina razvitku poljoprivrede i ljekarstva u Hrvatskoj, u: Kultura pavlina u Hrvatskoj 1244-1786.